Kardiološki pregled potrebno je napraviti ako osjetite bilo kakve probleme vezane za rad srca. Kardiolog već tijekom pregleda, i bez dodatnih pretraga snimanja srca, može primijetiti srčani šum pri auskultaciji srca.

Kada je i zašto potreban kardiološki pregled?

Nikako nemojte zanemarivati simptome jer pravovremeni dolazak može vam spasiti život:

  • zamaranje
  • nedostatak zraka
  • pritisak u prsima
  • bolovi u prsima
  • preskakanje srca
  • lupanje srca
  • oticanje nogu.

 

Kako izgleda kardiološki pregled?

Od iznimne je važnost da pacijenti koji su bolovali ili boluju od nekih kroničnih ili teških bolesti donesu sa sobom:

  • svu medicinsku dokumentaciju – povijest bolesti
  • izvijeste liječnika o pozitivnoj obiteljskoj anamnezi na srčane bolesti
  • obavijesti kardiologa o terapiji – lijekovima koje uzimaju ili o alergiji na određene vrste lijekova.

Liječnik na temelju toga stječe uvid u zdravstveno stanje te upućuje na snimanje srca i radi plan terapije.

Idući korak je razgovorom kardiologa i pacijenta, tijekom kojeg liječnik detaljno prikuplja podatke o eventualnim smetnjama te postojećim ili preboljenim bolestima te o svojim tjelesnim navikama.

Klinički kardiološki pregled

Slijedi standardni protokol u Poliklinici Affidea Vita, Čavka i Sveti Rok:

  • opći status
  • mjerenje krvnog tlaka
  • auskultacija srca i pluća
  • palpacija abdomena
  • pregled udova.

 

Pretrage snimanja

Nakon kliničkog pregleda kardiolog upućuje pacijenta na pretrage snimanja:

Objašnjenje nalaza i konzultacije

Nakon uvida u snimke kardiolog objašnjava nalaz pacijentu te ovisno o nalazu, preporučuje daljnje pretrage i terapiju.

Uvećana srčana sjena na rendgenskoj snimci srca ili promjene koje se mogu uočiti kod ambulantno urađenog EKG-a mogu upućivati na srčanu bolest, ako do sada nije rađena kardiološka obrada.

 

Kada se rade pretrage snimanja?

Pretrage snimanja rade se:

  • kod pacijenata kod kojih je već utvrđena srčana bolest, u svrhu redovnog ili izvanrednog praćenja u svrhu pogoršanja
  • kod pacijenata koji žele provjeriti stanje kardiovaskularnog sustava, a nemaju simptoma bolesti ili smetnji
  • kod procjene radne sposobnosti kod određenih zanimanja
  • kod onkoloških pacijenata koji se podvrgavaju terapiji – procjena i praćenja snage srca-ejekcijske frakcije lijeve klijetke
  • kod neinvazivne procjene plućne hipertenzije i drugih indikacija po ocjeni liječnika.

Kome se preporučuje pretrage snimanja?

Preporučuje se:

  • osobama koje su izložene pojačanim fizičkim naporima – sportaši
  • osobama s rizičnim faktorima za kardiovaskularne bolesti – povišeni krvni tlak, dijabetes, pušenje, povišene razine masnoća u krvi
  • osobama s anamnezom srčanih bolesti kod bliskih srodnika u mlađoj životnoj dobi
  • Kod drugih indikacija postavljenih od strane liječnika k.

Koristi se za detekciju srčanih aritmija i/ili smetnji srčanog provođenja. Uređaj se nosi tijekom 24 sata, a tijekom nošenja pacijent vodi dnevnik aktivnosti po satima. Nakon skidanja Holtera analiziraju se podatci iz memorije uređaja temeljem kojih liječnik daje preporuke za daljnju terapiju i/ili postupke

HOLTER- 24 satni EKG

Kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka tijekom 24 sata

Danas se smatra najboljom metodom za procjenu arterijskog tlaka jer pruža detaljne informacije o kretanju arterijskog tlaka tijekom 24 h i jedina je metoda kojom se može procijeniti noćni tlak (noćni porast tlaka ili izraziti pad predstavljaju jedan od glavnih riziko faktora za neželjene kardiovaskularne događaje –infarkt srca i moždani udar).

Snimanje se provodi portabilnim tlakomjerom kojeg pacijent nosi tijekom 24 sata te svakih pola sata ili 45 minuta automatski mjeri krvi tlak i srčanu frekvenciju što se bilježi u memoriji uređaja. Tijekom nošenja pacijent vodi dnevnik u kojem bilježi aktivnosti po satima. Nakon skidanja KMAT-a analiziraju se rezultati temeljem kojih liječnik daje preporuke za daljnju terapiju.

Idealno bi bilo svakom hipertoničaru barem jednom napraviti KMAT da se ustanovi spada li u skupinu pacijenata sa višim noćnim tlakom , a važan je i u praćenju lošije reguliranih pacijenata, kao i kod osoba s “granično” povišenim vrijednostima tlaka ili kod tzv ”hipertenzije bijelih mantila”(osobe koje kod liječnika uvijek imaju povišen krvni tlak a kući uredan) da se ocijeni da li takvi pacijenti uopće trebaju antihipertenzivnu terapiju ili je riječ o psihičkoj stresnoj reakciji.

KMAT

Test opterećenja na pokretnom sagu tijekom kojeg se kontinuirano prati EKG dok pacijent hoda uz progresivno opterećenje, periodički mjeri arterijski tlak te registriraju i ocjenjuju eventualni simptomi pacijenta. Temeljna indikacija za ergometriju je procjena postojanja koronarne bolesti srca (angine pectoris), poglavito kod pacijenata koji imaju simptome bolova u prsima, lošijeg podnošenja napora, ali i kod pacijenata koji imaju višestruke faktore rizika, poglavito višegodišnju šećernu bolest (dijabetičari nerijetko imaju tzv.”tihu ishemiju” koja ne daje uobičajene simptome tj. bol u prsima,ali se može registrirati u EKG-u tijekom testa opterećenja, mada sam EKG u mirovanju može biti potpuno uredan).

Ergometrija je korisna i kod procjene drugih stanja ( npr.ocjene funkcionalne sposobnosti srca kod fizički zahtjevnih zanimanja ili kod testiranja sportaša ), te uobičajena kod praćenja pacijenata sa već znanom koronarnom bolešću ( preboljelim infarktom srca ,stanjem nakon ugrađenih koronarnih potpornica (stentova) ili premosnica.

Ergometrija

Dijagnostika tijela