Ginekologija
Ginekologija je grana medicine koja se bavi bolestima i liječenjem ženskog reproduktivnog sustava. U djelokrug rada ginekologa spadaju : preventivni ginekološki pregledi,koji uključuju PAPA i UZV, menopauza, nepravilna krvarenja, kontracepcija , planiranje obitelji, vođenje trudnoće, sterilitet. Kada je potrebno liječnik upućuje pacijenticu na dalju bolničku obradu i liječenje. Ultrazvučna dijagnostika se koristi u svrhu što preciznije dijagnostike s ciljem odabira optimalnog terapijskog postupka.
Ginekološki pregled potrebno je obaviti jednom godišnje kao redoviti kontrolni pregled intimnog zdravlja. U slučaju bolesti ili nekih poteškoća potrebno je pregled napraviti i češće, prema preporuci ginekologa. Napominjemo da nije isti za sve pacijentice jer ovisi o životnoj dobi, spolnoj aktivnosti pacijentice, je li trudnica ili je možda operirana. Iako traje vrlo kratko, svega desetak minuta, ginekološki pregled još uvijek mnogim ženama predstavlja više neugodnost nego bol. Kako bi pregled bio manje bolan, važno je da se pacijentice opuste, što u Affidei postižemo ugodnim opuštajućim razgovorom. Kada su pacijentice napete, napeti su i mišići male zdjelice, što ginekologu otežava pregled
POPIS USLUGA
-ginekološki pregled, Papa test* i ultrazvuk (CD)
-trudnički pregled
-trudnički ultrazvuk 3D/4D
-CTG
-prenatalni testovi
-ginekološki brisevi
-ginekološki zahvati (polipektomija, biopsija vrata maternice s PHD analizom, LETZ biopsija s PHD analizom, frakcionirana kiretaža s PHD analizom)
-kolposkopija, vulvoskopija
-sonohisterografija
-Vagy combi
Kolposkopija
Kolposkopija je dijagnostička metoda kod koje se posebnim uređajem,koji se zove kolposkop,pregledava sluznica rodnice i vrata maternice.
Naziv potječe od grčke riječi "kolpos", koja znači rodnica.
Kolposkopom se može gledati i sluznica vulve i tada se taj pregled naziva vulvoskopija.
Kolposkopija se koristi uglavnom kada nalaz PAPA testa nije dobar a u svrhu daljnje obrade.
Koristi se i kod zahvata na vratu maternice.Najčešće je to biopsija,uzimanje uzorka tkiva sa sluznice vrata maternice ili sluznice rodnice,koje se šalje dalje patologu na analizu.
Kolposkop omogućuje da se taj uzorak uzme precizno s mjesta koje kolposkopski izgleda najsumnjivije.
Kolposkopija je vizualna i subjektivna metoda.Jako ovisi o iskustvu ginekologa koji ju izvodi.
Sonohisterografija
Sonohisterografija (SIS- Saline Infusion Sonography) je ultrazvučna pretraga slikovnog prikaza šupljine maternice koja se koristi za dijagnozu promjena unutar maternice i na sluznici maternice. Najčešće se koristi prilikom traženja uzroka abnormalnog krvarenja iz maternice.
Tijekom SIS-a kontrastno sredstvo, fiziološka otopina (3-5 ml), ubrizgava se u maternicu putem vrlo tankog katetera, dok se ultrazvuk koristi za vizualizaciju šupljine maternice. Ubrizgavanjem fiziološke otopine unutar šupljine maternice razmiču se zidovi maternice i tako se, inače, virtualni prostor šupljine maternice pretvara u pravi prostor i prikazuju se strukture unutar maternice.
Slikovno se prikazuju i identificiraju miomi koji se utiskuju u maternicu, razilikuju se žarišno zadebljane sluznice (polipi) od jednakomjerno zadebljane sluznice maternice (hiperplazije), utvrđuje se postojanje priraslica unutar maternice i prikazuju anomalije ili strano tijelo, primjerice zaostali ili urasli intrauterini uložak-IUD (“spirala” ili dijelovi “spirale”) unutar šupljine maternice. Na taj način dobivamo važne informacije za dijagnozu i liječenje stanja povezanih s abnormalnim krvarenjima iz maternice koji mogu utjecati na plodnost.
Za sonohisterografiju (SIS) nije potrebna posebna priprema i pretraga je neinvazivna i bezbolna.
(Tekst: dr. Renata Dragun, specijalistica ginekologije i porodništva)
Ultrazvučna prohodnost jajovoda
HyCoSy (Hysterosalpingo contrast sonography)
Test prohodnosti jajovoda preporučit će se ženama koje nisu ostvarile trudnoću u godinu dana neštićenih odnosa.
UZV test prohodnosti jajovoda i sonohisterografija ( SIS ), a u anglosaksonskoj literaturi histerosalpingo- contrast- sonography, izvodi se pregledom s vaginalnom ultrazvučnom sondom kada se nakon ubrizgavanja kontrastnog sredstva ( fiziološka otopina ili pjena ) kroz tanki kateter ( 1 do 2 mm promjera ) unutar šupljine maternice prikazuje oblik šupljine maternice, a prolaskom kontrasta kroz jajovode utvrđuje se prohodnost jajovoda. Ukoliko je nakon ispuštanja kontrasta u maternicu i prolaska kontrasta kroz jajovode prisutna slobodna tekućina u trbušnoj šupljini, a koja prije pretrage nije bila prisutna, prohodnost jajovoda je sa velikom sigurnošću utvrđena.
Ukoliko su jajovodi neprohodni ili otežano prohodni govori se o tubarnom faktoru neplodnosti. S ovom pretragom mogu se otkriti i razvojne anomalije maternice koje su također povezane s rizicima za neplodnosti ili nepovoljne ishode trudnoće. Ujedno se mogu otkriti priraslice, polipi, ožiljci ili submukozni miomi koji deformiraju šupljinu maternice.
Ako je nalaz pretrage uredan i jajovodi prohodni ipak postoji rizik da je sluznica jajovoda oštećena i jajovodi nefunkcionalni te je potrebno pokušati ostvariti trudnoću u realnom budućem roku.
Kod urednog nalaza prohodnih jajovoda preporučaju se redoviti neštićeni spolni odnosi ili ciljani, tempirani odnosi ( folikulometrija ili LH test trakice ) ili intrauterina inseminacija.
Prije izvođenja ove UZV pretrage potrebno je napraviti i imati uredne cervikalne briseve.
Pretraga se izvodi u dijelu menstrualnog ciklusa prije ovulacije, a najčešće od 8. do 10. dana ciklusa. Pretraga je bezbolna kod prohodnih jajovoda, a kod neprohodnih ili otežano prohodnih može izazvati bolnost i može se 1 do 2 sata prije pretrage uzeti analgetik
(Ibuprofen od 400 mg ili ketoprofen od 50 mg ).
(Tekst: dr. Renata Dragun, specijalistica ginekologije i porodništva)
Ginekološki pregled s Papa testom
Nakon raka dojke, rak vrata maternice najčešća je maligna bolest žena, karakterističan za mlađe dobne skupine, odnosno češći u spolno aktivnijih žena.
Idealno bi bilo kad bi svaka žena jednom na godinu obavila ginekološki pregled i Papa-test, najvažniju pretragu u prevenciji raka vrata maternice, čija redovita primjena smanjuje rizik umiranja od ovog karcinoma za 90%.
Ginekološki se pregled obavlja na posebnom ginekološkom stolu na kojem je pacijentica u ležećem položaju s nogama savijenim u kukovima i razmaknutim u koljenima. Pregled je kratak i bezbolan, a uključuje promatranje rodnice i vidljivog dijela vrata maternice u spekulima (ginekološka zrcala).
Ginekolog uzima tzv. bris vrata maternice koji se zatim šalje citologu, obrađuje posebnom tehnikom i analizira. Eventualne maligne stanice otkrivaju se metodom bojenja koju je prije pedesetak godina otkrio grčki znanstvenik Papanicolau, odakle i naziv Papa-test. Uzimanje uzorka je iznimno jednostavno, brzo i bezbolno, a korist je velika.
To je jedina metoda kojom se otkrivaju pacijentice najugroženije rakom maternice i kojim se dokazuju genitalne infekcije, vrlo važan čimbenik u njegovom razvoju, ali i nastanku drugih patoloških stanja ženskog reproduktivnog sustava s posljedičnom neplodnosti.
Neposredno nakon uzimanja obrisaka za Papa-test slijedi bimanualni ginekološki pregled. S prstima jedne ruke u rodnici, liječnik drugom rukom pažljivo ispipava maternicu, jajnike i okolne strukture kako bi dobio uvid u njihov smještaj, oblik, veličinu, međusobni odnos i, naravno, bolnu osjetljivost na sam pregled. U rukama iskusnog ginekologa takvim se pregledom dobiju informacije o eventualnim patološkim promjenama ispitivanih organa te procjenjuje potreba za daljnjim dijagnostičkim postupcima, npr. ultrazvučnim pregledom.
Ultrazvučni pregled vaginalnom ili abdominalnom sondom
Ultrazvučni pregled bilo abdominalnom ili pak vaginalnom sondom dio je kompletnog redovitog ginekološkog pregleda. Obavlja se poluzakrivljenom abdominalnom sondom položenom na trbuh ležeće pacijentice s punim mokraćnim mjehurom ili valjkastom transvaginalnom sondom uvedenom u rodnicu uz prazan mokraćni mjehur.
Koristi se kako u ginekologiji tako i u porodništvu.
Transvaginalnim pregledom analizira se normalna zdjelična anatomija: veličina, oblik i ehosoničnost maternice, debljina i izgled sluznice maternice, veličina, položaj i izgled jajnika, eventualno prošireni jajovodi te dno zdjelice.
U obradi steriliteta ultrazvukom se prati ovulacija i sluznica maternice kao priprema za potpomognutu reprodukciju. Ultrazvuk omogućava ranu detekciju intrauterine trudnoće, praćenja rasta i razvoja fetusa. Osim procjene bebina zdravlja ultrazvuk omogućava pažljivo promatranje posteljice, razine plodnje vode i grlića maternice.
Transvaginalni Color Doppler
U odnosu na vrat maternice ništa manji problem nisu ni zloćudne bolesti drugih dijelova reproduktivnog sustava žene, osobito trupa maternice i jajnika.
Rak jajnika je jedan od najzloćudnijih tumora uopće, za koji prema dosadašnjim spoznajama ne postoji ni jedan poseban način sprječavanja njegova razvitka i za koji, na žalost, nema djelotvorne prevencije.
Njegovo liječenje ovisi ponajprije o stupnju proširenosti bolesti.
Samo za početni stadij (minimalni tumor jednog jajnika) dostatno je kirurško liječenje. U svim drugim slučajevima terapija je kompleksnija i zahtjevnija, a njezin učinak nepredvidiv. Dakle, i u ovom slučaju rano otkrivanje ima ključnu ulogu.
Srećom, uređaji za rano otkrivanje raka jajnika postoje. Mjerenjem osobina protoka krvi kroz jajnike, odnosno tumorsko tkivo obojenim doplerom upotpunjuje se nalaz ultrazvuka,posebice u smislu razlikovanja dobroćudnih od zloćudnih promjena. U slučaju sumnjivog nalaza dijagnostika se proširuje dopunskim metodama.
U našoj Poliklinici svakodnevno vršimo pregled jajnika ultrazvučnim uređajima s dodatkom obojenog doplera koji nam, osim o veličini tumora, govori i njegovom izgledu i patološkoj prokrvljenosti. Istom metodom pregleda uspješno se može analizirati i trup maternice, debljina njezine sluznice te patološka prokrvljenost.
4D ultrazvuk
Četverodimenzionalni ili “dinamičan” 3D ultrazvuk najnovija je generacija ultrazvučnih aparata vrlo visoke rezolucije i vrlo velikih mogućnosti. Za sada mu je primjena uglavnom u trudnica izmedju 21. i 28. tjedna trudnoće.
Analizira morfologiju lica, ekstremiteta, stopala i šaka te prati fiziologiju pokreta i mimiku ploda. Višestruko se povećava vjerojatnost preciznog utvrđivanja abnormalnosti razvoja ploda, osobito u rizičnim trudnoćama, kao i praćenje ponašanja i navika djeteta prije rođenja o čemu se do sada jako malo znalo.
Da bi se dobila adekvatna slika potrebno je osim stručnosti promatrača da budu zadovoljeni još neki parametri: stupanj gojaznosti trudnice, sijelo posteljice, položaj ploda. Ukoliko je većina parametara zadovoljena možemo dobiti adekvatnu sliku koju majka može ponijeti kući snimljenu na CD-u.
4D ultrazvuk omogućava roditeljima da svoje dijete bolje upoznaju i prije rođenja.
Tipizacija HPV-a
Dokazana je izravna povezanost raka vrata maternice i humanog papiloma virusa, tzv. HPV-a, osobito tipova visokog rizika 16 i 18. Danas zapravo vrijedi pravilo: nema raka vrata maternice bez infekcije HPV-om.
Za taj virus nema pravog lijeka, iako su veliki uspjesi postignuti primjenom vaginaleta interferona i u zadnje vrijeme pronalaskom cjepiva. Najugroženija skupina žena su adolescentice koje dolaze u dodir s virusom preko zaraženog partnera. Njihov nepripremljeni epitel vrata maternice reagira prvo upalom, a zatim se mijenja prema početnim stadijima raka.
Upravo upalne i druge abnormalne promjene na stanicama otkrivaju se Papa-testom i tako indirektno upućuju na prisutnost ove infekcije. Sam virus dokazuje se postupkom tzv. genotipizacije. U Poliklinici Eljuga osobitu pozornost posvećujemo valjanom uzimanju Papa testa i pravodobnoj primjeni tipizacije HPV-a kako bi se promjene otkrile u što ranijoj fazi, što ženi omogućuje poštedno, jednostavno i učinkovito liječenje.
Tipizacija klamidije trahomatis
I mnoge bakterijske infekcije čest su nalaz kod ginekološkog pregleda. Svaka od njih ima svoje specifičnosti, a posebno mjesto zauzima Klamidija trahomatis, bakterija koja se dijagnosticira uzimanjem brisa vrata maternice i kultiviranjem na hranjivoj podlozi.
Ova je infekcija u stalnom porastu, a pojavljuje se u sluznici maternice i jajovoda i čest je uzrok neplodnosti žene, izvanmaternične trudnoće. Uzročnik može biti i spontanih pobačaja i prijevremenih porođaja Stoga je izolacija ove bakterije sastavni dio obrade neplodnosti koju provodimo u našoj Poliklinici.
Oba partnera liječe se antibiotikom. Kontrolni cervikalni bris potrebno je uzeti tri tjedna nakon provedene terapije.
Hormonsko nadomjesno liječenje (HNL)
Menopauza je posljednje fiziološko krvarenje iz maternice. Dijagnoza se postavlja retrogradno nakon perioda od 6 do 12 mjeseci izostanka krvarenja. Prosječno se javlja između 45 i 50 godine života.
Klimakterij je životno razdoblje žene u kojem se postupno gasi te potpuno prestaje hormonska aktivnost jajnika. Postupno se javljaju i klimakterične tegobe zbog kojih se većina žena i javlja ginekologu.
Valovi vrućine i znojenja javljaju se u više od 75% žena te ozbiljno narušavaju kvalitetu života. Žena je emocionalno labilna, česte su promjene raspoloženja, tjeskoba i depresija. Koža postaje tanka, suha, nokti krhki. Suhoća rodnice uzrokuje bolne odnose, češće su recidivirajuće uroinfekcije. Kosti postaju krhke i lako lomljive, raste pojavnost infarkta i moždanog udara u žena.
Dužnost je svakog ginekologa da eventualno prevenira sve te promjene te da svaku ženu upozna s prednostima i nedostacima hormonskog nadomjesnog liječenja.
Test na trudnoću
Kod izostanka krvarenje od svega nekoliko dana, kada je još nemoguće trudnoću detektirati ultrazvukom, za potvrđivanje trudnoće koriste se test trake za urin koje reagiraju već na vrlo malu koncentraciju betaHCG - hormona trudnoće. Takav pozitivan test treba za nekoliko dana potvrditi ultrazvučnim pregledom kojim se potvrđuje intrauterina trudnoća tj. trudnoća u maternici jer test na trudnoću će biti pozitivan i u slučaju vanmaternične trudnoće.
Ultrazvuk rane i uznapredovale trudnoće
Prvi znakovi uredne intrauterine trudnoće ultrazvukom se mogu vidjeti već nakon kašnjenja krvarenja od svega tjedan dana. Tada se u materištu prikazuje tek gestacijska vrećica u kojoj se još ne vidi plod. Kontrolom nakon još tjedan dana treba se vidjeti zametak s pozitivnom cirkulacijom.
Redovitim ultrazvučnim pregledima prati se rast i razvoj ploda, količina plodnje vode te stanje posteljice. U tijeku uredne trudnoće, tj. trudnoće bez komplikacija preporuča se učiniti 4-5 ultrazvučnih pregleda.
Color Doppler vitalnih organa ploda
U slučaju komplikacija u trudnoći, zastoja rasta ploda, insuficijencije posteljice preporuča se učiniti obojeni dopler vitalnih organa ploda na temelju čijih vrijednosti se može utvrditi stupanj ugroženosti ploda, te prema tome eventualno ranije završiti trudnoću, bilo provokacijom poroda ili carskim rezom.
Ciljana biopsija s PHD-om
Patološki nalaz PAPA testa, CIN II i CIN III, nakon isključivanja i ev. liječenja bakterijske infekcije, zahtjeva daljnju obradu. Nakon prethodno učinjene kolposkopije, kojom lokaliziramo promjene, potrebno je učiniti ciljanu biopsiju i ekskohleaciju grlića maternice.
Zahvat se izvodi ambulantno uz prethodnu lokalnu analgeziju. Dobiveni materijal se šalje na patohistološku analizu, koja će potvrditi ili opovrgnuti nalaz PAPA testa te nam tako dati smjernice o daljnjem postupku. Ukoliko se zahvat adekvatno izvede, a promjene su lokalizirane, tada biopsija ima i svoju terapijsku vrijednost. Nakon biopsije potrebno je ponoviti nalaz PAPA testa za 2 mjeseca.
Frakcionirana kiretaža s PHD-om
Citološka i patohistološka analiza sluznice vrata i trupa maternice koja se dobije postupkom kiretaže posljednji je postupak koji nam govori o prisutnosti maligne bolesti u maternici, a koje također provodimo u našoj ustanovi. Naravno, uz sumnju na malignu bolest i drugi poremećaji i stanja kao što su nepravilna i obilna krvarenja, također su indikacija za ovaj dijagnostičko-terapijski postupak.
Ako sam zahvat nije i dostatna terapijska mjera koju možemo pružiti u okviru mogućnosti naše Poliklinike, pomoć pri nastavku liječenja u nekoj od bolničkih ustanova dio je naše trajne skrbi za svaku pacijenticu.
FAQ
Ginekološki pregled
Ginekološki pregled
Što je papa test?
Papa test je pretraga kojom se utvrđuje postojanje abnormalnih promjena na stanicama rodnice i vrata maternice.
Dobio je naziv prema citologu Georgiosu Papanikolaou,koji je uveo taj test u ginekološku praksu.
U Hrvatskoj se uzima tzv.konvencionalni papa test.To je papa test kod kojeg se uzeti obrisci rodnice i vrata maternice razmažu na staklo za mikroskopiranje ,koje u biti služi kao transportni medij kojim se šalje dobiveni materijal citologu na analizu.
Uzimaju se 3 brisa: prvi iz stražnjeg svoda rodnice,drugi s vrata maternice i treći iz kanala vrata maternice.
Postoji i druga vrsta papa testa,a to je tekućinska citologija ( liquid based cytology-LBC).
Kod te vrste papa testa uzima se samo jedan bris četkicom s vrata i iz kanala vrata maternice( istovremeno) i dobiveni materijal se odlaže u malu bočicu s tekućinom za konzerviranje.To je novija metoda koja je razvijena prije nešto više od 20 godina.
U Hrvatskoj se sada polako uvodi.
Čemu služi papa test?
Taj test se koristi kao test probira za rano otkrivanje predstadija raka vrata maternice,( promjena koje su dobroćudne),te ranog stadija karcinoma vrata maternice( zloćudne promjene).
Papa test je u suštini citološka pretraga,jer se tkivo koje se šalje na pregled
( stanice sluznice rodnice i vrata maternice) šalje na mikroskopski pregled citologu.
Citolog detaljnim mikroskopskim pregledom dobivenih stanica može vidjeti da li postoje bilo kakve abnormalne promjene u strukturi tih stanica.
Na temelju tih promjena,citolog prepoznaje da li se radi o premalignim stanicama ,
( još uvijek dobroćudne promjene) ili malignim stanicama (zloćudne stanice, tj.stanice raka).
U biti citolog traži među normalnim stanicama postojanje abnormalnih stanica.
Kako se uzima papa test?
Papa test se uzima tako što ginekolog mora prvo uvesti u rodnicu tzv.spekulum,koji će razmaknuti zidove rodnice i tako će se prikazati ginekologu u potpunosti gornji dio rodnice i vrat maternice.
To je uvjet da papa test bude uzet pravilno,adekvatno.
Nepravilno uzet papa test može imati utjecaj na rezultat nalaza.
Ginekološki pregled nije baš ugodan i ginekolog će izabrati spekulum najmanje veličine koji će opet biti dovoljan da prikaže cijeli vrat maternice.Ovim će se ta neugodnost kod uzimanja papa testa smanjiti na minimum.
Kod mladih žena,koje nisu rađale ili su rađale carskim rezom ,te naročito kod starijih žena koje su u postmenopauzi,neophodan je manji spekulum.
Kod žena koje su rađale vaginalno i još su u generativnoj dobi ,morat će se uzeti veći spekulum,jer s malim se neće moći prikazati jasno cijeli vrat maternice.
Nakon toga,uzimaju se tri obriska koji se prenose na staklo za mikroskopiranje.
Tim obriscima se u biti uzmu površinske stanice sluznice rodnice,vrata maternice i kanala vrata maternice i prenesu na staklo za mikroskopiranje.
Drvenom špatulom se uzima prvo bris iz stražnjeg svoda rodnice ,zatim bris s vrata maternice.
Četkicom ( brush) se uzima treći bris,bris iz kanala vrata maternice.
Stakalce na koje se prenose brisevi je kvadratno,dugoljasto.
Na gornjem dijelu je identifikacijski broj stakla prema kojem se zna čiji je to papa test.
Ispod njega su tri zone na koje se nanose gore opisani brisevi.
Redom ispod identifikacijskog broja idu:
1. zona - ovdje je razmazan bris stražnjeg svoda vagine ( V )
2.zona – bris cerviksa ( C )
3.zona – bris endocervikalnog kanala ( E )
Citologu je na temelju ovog obrasca razmaza jasno od kuda potječu stanice u svakom razmazu.
U nekim svojim nalazima možete vidjeti da piše da vam je uzet „VCE razmaz”.
To je u biti konvencionalni papa test.
Nakon toga se staklo stavlja u posudu s 96% alkoholom i transportira citologu ,koji će nakon posebnog bojanja stakalca ,pod mikroskopom pregledati isto i opisati što vidi.
Kada je najbolje uzeti papa test?
Papa test je najbolje uzeti sredinom ciklusa.
Kod žene koja ima ciklus svakih 28 dana ,to bi bilo između 10. i 18.dana ciklusa.
Ciklus nije kod svih žena pravilan i nije 28 dana ,pa nastojte ,ovisno o tome koliki vam je ciklus,odrediti kada bi bila kod vas ta polovica ciklusa.
Prema tome,kada se naručujete na papa test,vodite računa da se naručite u ovom periodu.
Papa test se nema smisla uzeti tijekom menstruacijskog krvarenja ,jer citolog jednostavno neće moći očitati papa nalaz jer krv prekriva stanice koje citolog mora analizirati i tražit će da se isti ponovi.
Priprema za papa test - što moram učiniti prije uzimanja papa testa?
Prije uzimanja papa testa,u periodu od 48 do 72 sata,NE preporučuje se :
-imati seksualni odnos ili penetrativnu masturbaciju
-kupanje u kadi ,kupke,
-ispiranje rodnice
-upotreba bilo kakvih vaginaleta ili vaginalnih krema.
Sve ovo može utjecati na citološku interpretaciju nalaza.
Koliko često treba uzimati papa test?
U zadnjih nekoliko desetljeća se dosta promijenio stav i preporuke kako često treba raditi PAPA test.
Prije je važila preporuka da se papa test treba raditi jednom godišnje.
Sada se taj interval između dva uzimanja papa testa ,u svijetu, produžio.
Zašto se to promijenilo ? Zašto sada nije neophodno provjeravati papa test svake godine?
Unazad par desetljeća smo shvatili kako se karcinom vrata maternice razvija.
Shvatili smo da je to spor proces i da karcinomu vrata maternice treba 10 do 15 godina da nastane .
U tom procesu nastajanja karcinoma vrata maternice prvo su godinama prisutne dobroćudne (premaligne)promjene na papa testu koje prethode invazivnom karcinomu.
To su cervikalne intraepitelijalne neoplazije ili skraćeno CIN,koje se mogu lako ukloniti i time je razvoj tih promjena u eventualni karcinom zaustavljen.
Zato je ovaj interval između dva papa testa rastegnut na 3 godine .
Posljedica uzimanje papa testa jednom godišnje je s jedne strane povećanje nepotrebnih ginekoloških pregleda ( koji nisu ugodni) , a s druge strane to dovodi i do velikog broja dodatnih pretraga ( ponavljanje papa testa,brisevi cerviksa,kolposkopija,biopsija) i tretmana u slučaju kad je nalaz papa testa dvojben.
U praksi se na kraju pokazalo da je najveći dio tih pretraga na kraju bio nepotreban.
U Hrvatskoj je praksa i dalje da najveći dio žena ide jednom godišnje na PAPA test.
Kada otići na prvi papa test?
U nekim zemalja na Zapadu preporučuje se prvi papa test učiniti s 25.godina života,
a u nekim s 21. godinom. Preporuka je da na prvi papa test odee sa sa 21.godinom života.
Zašto se ne preporučuje uzimanje papa testa prije 21. godine života?
HPV je uzročnik većine karcinoma vrata maternice.
Ta skupina virusa uzrokuje ,u biti gotovo sve karcinome vrata maternice,oko 99.7 % !
Većina žena ( i muškaraca) bude inficirana s humanim papiloma virusima kada stupi u spolne odnose. Oko 80 % nas je do 25.godine života imalo HPV infekciju.
U velikoj većini slučajeva ta infekcija bude prolazna,(tranzitorna),traje 1 do 2 godine i ne uzrokuje nikakve promjene na papa testu.
Papa test je cijelo vrijeme infekcije normalan.
Karcinom vrata maternice je izuzetno rijedak prije 21.godine života.
Unazad, skoro 30 godina,ja nisam imao niti jedan slučaj.
Uzimanje papa testa u toj dobi zato nema smisla.
Vi možete otići samo na ginekološki pregled,bez uzimanja papa testa,pogotovo ako imate nekakve tegobe( pojačan iscjedak,peckanje ,svrbež,bolove,nepravilna menstruacijski ciklus,bolnu menstruaciju itd.)
Zašto se uzimanje papa testa preporučuje i ženama koje nisu imale spolni odnos?
PAPA test se preporučuje učiniti ovoj skupini žena iz dva razloga.
Prvo,ako su imale odnos bez penetracije,bez obzira na spol druge osobe,svejedno je moguća infekcija s HPV om.Dovoljan je kontakt kože s kožom inficirane osobe.
Drugo,neki rijetki oblici karcinoma cerviksa,nisu uzrokovani s HPV om.
Kod jednog dijela tih žena se papa test može uzeti sa posebnim najmanjim spekulom a da se ne ošteti himen.
U slučaju da to nije moguće onda se uzima samo jedan obrisak iz rodnice ,tankim štapićem kroz otvor na himenu, kojom se pokupe izljuštene stanice vrata maternice u rodnici i stanice rodnice.Ako su počele nekakve promjene na sluznici vrata maternice,te abnormalne stanice s vrata maternice ,bit će prisutne među tim odljuštenim stanicama u rodnici.
Kolposkopija
Kolposkopija
Što je kolposkop?
Kolposkop je optički uređaj, koji je u biti mikroskop,samo što je kolposkop pokretan.
On je na stalku te na jednoj tzv. pokretnoj ruci tako da se može micati gore-dolje i lijevo-desno.
To je bitno jer ginekolog jedino tako može jasno prikazati cijeli vrat maternice.
Kolposkop ima snažno svjetlo te može povećavati sliku (od 6 do 40 puta).
Ginekolog tako vidi detaljno sluznicu koju gleda, te gleda da li na toj sluznici postoji područje koje nije normalnog izgleda.
On će odrediti lokaciju i veličinu lezije,te da li se radi o blagim ili težim promjenama.
Postoje dvije vrste kolposkopa: tradicionalni (optički) i digitalni.
Tradicionalni kolposkop ima leće ,binokularni optički sustav ( kao mikroskop ) i ginekolog direktno gleda sluznicu.
Digitalni kolposkop je noviji i moderniji.On ima kameru koja prikazuje sliku na ekranu.
Slike se mogu pohraniti te isprintati u boji.
Kada je i zašto potrebna kolposkopija?
Kolposkopija je indicirana najčešće :
- kada nalaz PAPA testa pokazuje abnormalne promjene( ASCUS,CIN 1 do CIN 3,AGC itd).
- kada je sam izgled vrata maternice , ginekologu golim okom ,prilikom ginekološkog pregleda, sumnjiv (ne izgleda normalan,zdrav).
- u slučajevima kada vrat maternice dosta krvari kod uzimanja PAPA testa ili kada sama žena navodi da nakon odnosa često ima sukrvicu(tzv.kontaktno krvarenje).
Kolposkopija se upotrebljava i kod zahvata na vratu maternice( biopsije ili kod terapijskih zahvata na vratu maternice) jer se uz kolposkop,zbog povećanja, bolje vidi sluznica koja se gleda.
Kolposkopija omogućuje da se biopsija( uzimanje uzorka tkiva s točno određenog dijela sluznice) uzima ciljano a ne na slijepo ,čime je taj zahvat točniji.
To omogućuje izbor adekvatnog daljnjeg postupka nakon dobivanja patohistološkog nalaza tkiva koje je uzeto ciljanom biopsijom i poslano patologu na PHD( patohistološku dijagnozu).
Postupak nakon dobivanja PHD-a,ovisno o dobivenoj dijagnozi, može biti konzervativan ( ponavljanje papa testa i praćenje) ili terapijski ( obično jedan od nekoliko vrsta zahvata kojima se ukloni bolesni dio vrata maternice-tzc.lezija).
Terapijski postupci su najčešće klasična konizacija vrata maternice kod koje se kirurškim skalpelom uklanja dio vrata maternice na kojem je lezija ( mjesto koje sadrži abnormalne stanice i vidljivo je kolposkopom) te tzv. LLETZ konizacija,kod koje se radi isto što i kod konizacije,ali ovdje umjesto kirurškog skalpela se koristi jedna električna omčica .
Postoji i laserska konizacija kod koje poseban laser služi kao kirurški skalpel,te krioterapija kod koje se zaleđuje površina vrata maternice.
KOLPOSKOPIJA U TRUDNOĆI
Kolposkopija u trudnoći je specifična jer su s jedne strane prisutne promjene vrata maternice pod utjecajem hormonalnih promjena kod žene zbog trudnoće a s druge strane u maternici je prisutan fetus sa posteljicom i plodovim ovojima koji su svega nekoliko centimetara udaljeni od vanjskog ušća maternice.
Zbog drukčijeg hormonskog statusa trudnice,vrat maternice je jače prokrvljen te je promijenio boju ali i postao veći no što je bio prije trudnoće.
Samo kolposkopija ,BEZ BIOPSIJE se može raditi kod trudnica bez bojazni da će taj pregled imati nekakve negativne efekte na plod ili tijek trudnoće.
Trudnica koja ima loš PAPA nalaz ( najčešće je to cervikalna intraepitelijalna lezija – CIN ) ili trudnica kod koje vrat maternice vizualno izgleda sumnjiv, mora se pregledati kolposkopski.
Svrha tog kolposkopskog pregleda je da se isključi postojanje početnog karcinoma vrata maternice.
Ako kolposkopski pregled sugerira da se ne radi o invazivnom karcinomu već samo o premalignim lezijama ( tzv.CIN – ovima),neće se raditi biopsija u trudnoći već će se sve to odgoditi za period nakon poroda.
Samo kod sumnje da se radi o invazivnom karcinomu će se učiniti ciljana biopsija vrata maternice u trudnoći.
Kolposkopija SA BIOPSIJOM je u trudnoći, zbog obilnije prokrvljenosti vrata maternice u odnosu na stanje prije trudnoće , rizičnija i radi se samo u nuždi a to je sumnja na postojanje invazivnog karcinoma vrata maternice.
Kako se pripremiti za kolposkopiju?
Priprema za kolposkopiju u biti znači što treba izbjegavati prije odlaska na taj pregled:
- jedan do dva dana prije kolposkopije treba izbjegavati spolni odnos
- u istom periodu treba izbjegavati upotrebu bilo kakvih vaginaleta,vaginalnih krema,ispiranje rodnice,kupke.
Kolposkopiju je najbolje raditi odmah nakon završetka menstruacijskog krvarenja.
Može se raditi i kasnije ,ali je bolje odmah nakon završetka menstruacije.
Naime, ako se bude morala raditi i biopsija kod kolposkopije ,u slučaju da to radite prije početka sljedećeg menstruacijskog krvarenja,možete doći u dilemu da ne znate je li krvarenje koje je počelo nova menstruacije ili krvarite od biopsije.
To može dovesti do odlaska na nepotrebni pregled ginekologa.
Što se događa tokom kolposkopije?
Sam kolposkopski pregled je jako sličan pregledu kod uzimanja PAPA testa.
Prvo ginekolog mora postaviti spekul u rodnicu.
On je neophodan da se rašire zidovi rodnice kako bi se prikazao vrat maternice u potpunosti.
Nakon toga ginekolog će kolposkopom gledati detaljno sluznicu rodnice te vrata maternice i tražiti da li postoji bilo gdje neko područje sluznice koje izgledom odudara od normalne sluznice(lezija).
Kao što sam već prije rekao,to područje obično izgleda jako bijelo za razliku od normalne sluznice koja je nježno roza.
Pri kolposkopskom pregledu ginekolog će mijenjati povećanje pod kojim gleda,koristiti tzv.zeleni filter te octenu i Lugolovu otopinu kojima će premazati rodnicu i vrat maternice.
Zeleni filter omogućava jasniji prikaz krvnih žila sluznice i pomaže ginekologu da lakše prepozna abnormalne krvne žile koje su različitog promjera i oblika te nepravilnog grananja za razliku od normalnih krvnih žila koje su pravilne,sličnog promjera.
Abnormalne krvne žile ukazuju da se radi o promjenama težeg stupnja.
Octena i Lugolova otopine svojim djelovanjem pojačavaju kontrast eventualne lezije(abnormalno područje sluznice), u odnosu na zdravu sluznicu.
Na temelju kolposkopskog pregleda će ginekolog opisati točno gdje je to područje lezije,koliko je veliko i o kojem stupnju težine promjena se radi.
Kolposkopski pregled ne traje dugo, obično 10 do 15 minuta.
Sam kolposkopski pregled može biti s ili bez biopsije.
Ako se kod kolposkopskog pregleda ne nađe nikakvo sumnjivo područje sluznice,neće se raditi biopsija.
U slučaju da se kolposkopijom vidi neko abnormalno područje sluznice ,radit će se biopsija (uzimanje uzorka tkiva s posebnim instrumentom s tog područja).Biopsija je uvijek ciljana,radi se točno s tog područja sluznice koje izgleda abnormalno.
Koji je cilj kolposkopskog pregleda?
Svrha kolposkopskog pregleda je ustanoviti da li na sluznici vrata maternice ili rodnice postoji lezija koju je citolog vidio na papa testu.
Naime,kada ginekolog uzme PAPA test,on u biti s drvenom špatulom i četkicom pokupi stanice sluznice rodnice i vrata maternice( s točno određena 3 mjesta) i prenese ih na mikroskopsko stakalce.
To stakalce je u biti transportni medij kojim ginekolog pošalje te stanice citologu koji onda oboji prvo specijalnim postupkom oboji stakalce i gleda pod mikroskopom jesu li stanice sluznice normalne ili ima i abnormalnih satnica.
Od abnormalnih stanica najčešće su to tzv.CIN promjene.
One nisu prisutne po cijeloj sluznici rodnice ili vrata maternice, već je to obično samo jedno manje,ograničeno, područje sluznice.
Na temelju samo PAPA testa mi ne znamo gdje je točno to područje,koliko je veliko.
Mi znamo samo da postoje abnormalne stanice u PAPA nalazu.
Jedino ako napravimo kolposkopski pregled možemo vidjeti,naći to područje s kojeg su ,prilikom uzimanja PAPA testa,uzete te stanice.
Kolposkopskim pregledom ginekolog mora odrediti gdje se točno ta promjena sluznice nalazi,koliko je velika,koje područje zahvaća te o kojem se stupnju težine promjena radi.
To promijenjeno područje sluznice je obično jako bijelo za razliku od okolne nježno roze ,zdrave sluznice.
Kolposkopskim pregledom se može ocijeniti da li se radi o blažim ili težim promjenama.
U slučaju da su promjene koje ginekolog vidi kolposkopom težeg stupnja,odlučit će se za tzv. ciljanu biopsiju,kod koje se uzima uzorak tkiva s točno te promjene za patohistološku obradu.
U slučaju da promjene koje vidi nisu tako ozbiljne , odlučiti će se za ponavljanje PAPA testa ( obično za 3 ili više mjeseci).
Uzeli tekstove: sonohisterografija, lutrazvučna prohodnost jajovoda, ultrazvučni pregled vaginalnom ili abdominalnom sondom, transvaginalni color doppler, 4D UZV, tipizacija HPV-a, tipizacija klamidije trahomatis, hormonsko nadomjesno liječenje (HNL), test na trudnoću
Upute za pacijente
KAKO SE PRIPREMITI ZA GINEKOLOŠKI PREGLED ?
PRIPREMA ZA PAPA TEST-ŠTO MORAM UČINITI PRIJE UZIMANJA PAPA TESTA?
KAKO SE PRIPREMITI ZA KOLPOSKOPIJU?
Broj centara s uslugom
- Ginekologija
Ginekologija je grana medicine koja se bavi bolestima i liječenjem ženskog reproduktivnog sustava. U djelokrug rada ginekologa spadaju : preventivni ginekološki pregledi,koji uključuju PAPA i UZV, menopauza, nepravilna krvarenja, kontracepcija , planiranje obitelji, vođenje trudnoće, sterilitet. Kada je potrebno liječnik upućuje pacijenticu na dalju bolničku obradu i liječenje. Ultrazvučna dijagnostika se koristi u svrhu što preciznije dijagnostike s ciljem odabira optimalnog terapijskog postupka.
Ginekološki pregled potrebno je obaviti jednom godišnje kao redoviti kontrolni pregled intimnog zdravlja. U slučaju bolesti ili nekih poteškoća potrebno je pregled napraviti i češće, prema preporuci ginekologa. Napominjemo da nije isti za sve pacijentice jer ovisi o životnoj dobi, spolnoj aktivnosti pacijentice, je li trudnica ili je možda operirana. Iako traje vrlo kratko, svega desetak minuta, ginekološki pregled još uvijek mnogim ženama predstavlja više neugodnost nego bol. Kako bi pregled bio manje bolan, važno je da se pacijentice opuste, što u Affidei postižemo ugodnim opuštajućim razgovorom. Kada su pacijentice napete, napeti su i mišići male zdjelice, što ginekologu otežava pregled
POPIS USLUGA
-ginekološki pregled, Papa test* i ultrazvuk (CD)
-trudnički pregled
-trudnički ultrazvuk 3D/4D
-CTG
-prenatalni testovi
-ginekološki brisevi
-ginekološki zahvati (polipektomija, biopsija vrata maternice s PHD analizom, LETZ biopsija s PHD analizom, frakcionirana kiretaža s PHD analizom)
-kolposkopija, vulvoskopija
-sonohisterografija
-Vagy combi
Kolposkopija
Kolposkopija je dijagnostička metoda kod koje se posebnim uređajem,koji se zove kolposkop,pregledava sluznica rodnice i vrata maternice.
Naziv potječe od grčke riječi "kolpos", koja znači rodnica.
Kolposkopom se može gledati i sluznica vulve i tada se taj pregled naziva vulvoskopija.
Kolposkopija se koristi uglavnom kada nalaz PAPA testa nije dobar a u svrhu daljnje obrade.
Koristi se i kod zahvata na vratu maternice.Najčešće je to biopsija,uzimanje uzorka tkiva sa sluznice vrata maternice ili sluznice rodnice,koje se šalje dalje patologu na analizu.
Kolposkop omogućuje da se taj uzorak uzme precizno s mjesta koje kolposkopski izgleda najsumnjivije.
Kolposkopija je vizualna i subjektivna metoda.Jako ovisi o iskustvu ginekologa koji ju izvodi.
Sonohisterografija
Sonohisterografija (SIS- Saline Infusion Sonography) je ultrazvučna pretraga slikovnog prikaza šupljine maternice koja se koristi za dijagnozu promjena unutar maternice i na sluznici maternice. Najčešće se koristi prilikom traženja uzroka abnormalnog krvarenja iz maternice.
Tijekom SIS-a kontrastno sredstvo, fiziološka otopina (3-5 ml), ubrizgava se u maternicu putem vrlo tankog katetera, dok se ultrazvuk koristi za vizualizaciju šupljine maternice. Ubrizgavanjem fiziološke otopine unutar šupljine maternice razmiču se zidovi maternice i tako se, inače, virtualni prostor šupljine maternice pretvara u pravi prostor i prikazuju se strukture unutar maternice.
Slikovno se prikazuju i identificiraju miomi koji se utiskuju u maternicu, razilikuju se žarišno zadebljane sluznice (polipi) od jednakomjerno zadebljane sluznice maternice (hiperplazije), utvrđuje se postojanje priraslica unutar maternice i prikazuju anomalije ili strano tijelo, primjerice zaostali ili urasli intrauterini uložak-IUD (“spirala” ili dijelovi “spirale”) unutar šupljine maternice. Na taj način dobivamo važne informacije za dijagnozu i liječenje stanja povezanih s abnormalnim krvarenjima iz maternice koji mogu utjecati na plodnost.
Za sonohisterografiju (SIS) nije potrebna posebna priprema i pretraga je neinvazivna i bezbolna.
(Tekst: dr. Renata Dragun, specijalistica ginekologije i porodništva)
Ultrazvučna prohodnost jajovoda
HyCoSy (Hysterosalpingo contrast sonography)
Test prohodnosti jajovoda preporučit će se ženama koje nisu ostvarile trudnoću u godinu dana neštićenih odnosa.
UZV test prohodnosti jajovoda i sonohisterografija ( SIS ), a u anglosaksonskoj literaturi histerosalpingo- contrast- sonography, izvodi se pregledom s vaginalnom ultrazvučnom sondom kada se nakon ubrizgavanja kontrastnog sredstva ( fiziološka otopina ili pjena ) kroz tanki kateter ( 1 do 2 mm promjera ) unutar šupljine maternice prikazuje oblik šupljine maternice, a prolaskom kontrasta kroz jajovode utvrđuje se prohodnost jajovoda. Ukoliko je nakon ispuštanja kontrasta u maternicu i prolaska kontrasta kroz jajovode prisutna slobodna tekućina u trbušnoj šupljini, a koja prije pretrage nije bila prisutna, prohodnost jajovoda je sa velikom sigurnošću utvrđena.
Ukoliko su jajovodi neprohodni ili otežano prohodni govori se o tubarnom faktoru neplodnosti. S ovom pretragom mogu se otkriti i razvojne anomalije maternice koje su također povezane s rizicima za neplodnosti ili nepovoljne ishode trudnoće. Ujedno se mogu otkriti priraslice, polipi, ožiljci ili submukozni miomi koji deformiraju šupljinu maternice.
Ako je nalaz pretrage uredan i jajovodi prohodni ipak postoji rizik da je sluznica jajovoda oštećena i jajovodi nefunkcionalni te je potrebno pokušati ostvariti trudnoću u realnom budućem roku.
Kod urednog nalaza prohodnih jajovoda preporučaju se redoviti neštićeni spolni odnosi ili ciljani, tempirani odnosi ( folikulometrija ili LH test trakice ) ili intrauterina inseminacija.
Prije izvođenja ove UZV pretrage potrebno je napraviti i imati uredne cervikalne briseve.
Pretraga se izvodi u dijelu menstrualnog ciklusa prije ovulacije, a najčešće od 8. do 10. dana ciklusa. Pretraga je bezbolna kod prohodnih jajovoda, a kod neprohodnih ili otežano prohodnih može izazvati bolnost i može se 1 do 2 sata prije pretrage uzeti analgetik
(Ibuprofen od 400 mg ili ketoprofen od 50 mg ).
(Tekst: dr. Renata Dragun, specijalistica ginekologije i porodništva)
Ginekološki pregled s Papa testom
Nakon raka dojke, rak vrata maternice najčešća je maligna bolest žena, karakterističan za mlađe dobne skupine, odnosno češći u spolno aktivnijih žena.
Idealno bi bilo kad bi svaka žena jednom na godinu obavila ginekološki pregled i Papa-test, najvažniju pretragu u prevenciji raka vrata maternice, čija redovita primjena smanjuje rizik umiranja od ovog karcinoma za 90%.
Ginekološki se pregled obavlja na posebnom ginekološkom stolu na kojem je pacijentica u ležećem položaju s nogama savijenim u kukovima i razmaknutim u koljenima. Pregled je kratak i bezbolan, a uključuje promatranje rodnice i vidljivog dijela vrata maternice u spekulima (ginekološka zrcala).
Ginekolog uzima tzv. bris vrata maternice koji se zatim šalje citologu, obrađuje posebnom tehnikom i analizira. Eventualne maligne stanice otkrivaju se metodom bojenja koju je prije pedesetak godina otkrio grčki znanstvenik Papanicolau, odakle i naziv Papa-test. Uzimanje uzorka je iznimno jednostavno, brzo i bezbolno, a korist je velika.
To je jedina metoda kojom se otkrivaju pacijentice najugroženije rakom maternice i kojim se dokazuju genitalne infekcije, vrlo važan čimbenik u njegovom razvoju, ali i nastanku drugih patoloških stanja ženskog reproduktivnog sustava s posljedičnom neplodnosti.
Neposredno nakon uzimanja obrisaka za Papa-test slijedi bimanualni ginekološki pregled. S prstima jedne ruke u rodnici, liječnik drugom rukom pažljivo ispipava maternicu, jajnike i okolne strukture kako bi dobio uvid u njihov smještaj, oblik, veličinu, međusobni odnos i, naravno, bolnu osjetljivost na sam pregled. U rukama iskusnog ginekologa takvim se pregledom dobiju informacije o eventualnim patološkim promjenama ispitivanih organa te procjenjuje potreba za daljnjim dijagnostičkim postupcima, npr. ultrazvučnim pregledom.
Ultrazvučni pregled vaginalnom ili abdominalnom sondom
Ultrazvučni pregled bilo abdominalnom ili pak vaginalnom sondom dio je kompletnog redovitog ginekološkog pregleda. Obavlja se poluzakrivljenom abdominalnom sondom položenom na trbuh ležeće pacijentice s punim mokraćnim mjehurom ili valjkastom transvaginalnom sondom uvedenom u rodnicu uz prazan mokraćni mjehur.
Koristi se kako u ginekologiji tako i u porodništvu.
Transvaginalnim pregledom analizira se normalna zdjelična anatomija: veličina, oblik i ehosoničnost maternice, debljina i izgled sluznice maternice, veličina, položaj i izgled jajnika, eventualno prošireni jajovodi te dno zdjelice.
U obradi steriliteta ultrazvukom se prati ovulacija i sluznica maternice kao priprema za potpomognutu reprodukciju. Ultrazvuk omogućava ranu detekciju intrauterine trudnoće, praćenja rasta i razvoja fetusa. Osim procjene bebina zdravlja ultrazvuk omogućava pažljivo promatranje posteljice, razine plodnje vode i grlića maternice.
Transvaginalni Color Doppler
U odnosu na vrat maternice ništa manji problem nisu ni zloćudne bolesti drugih dijelova reproduktivnog sustava žene, osobito trupa maternice i jajnika.
Rak jajnika je jedan od najzloćudnijih tumora uopće, za koji prema dosadašnjim spoznajama ne postoji ni jedan poseban način sprječavanja njegova razvitka i za koji, na žalost, nema djelotvorne prevencije.
Njegovo liječenje ovisi ponajprije o stupnju proširenosti bolesti.
Samo za početni stadij (minimalni tumor jednog jajnika) dostatno je kirurško liječenje. U svim drugim slučajevima terapija je kompleksnija i zahtjevnija, a njezin učinak nepredvidiv. Dakle, i u ovom slučaju rano otkrivanje ima ključnu ulogu.
Srećom, uređaji za rano otkrivanje raka jajnika postoje. Mjerenjem osobina protoka krvi kroz jajnike, odnosno tumorsko tkivo obojenim doplerom upotpunjuje se nalaz ultrazvuka,posebice u smislu razlikovanja dobroćudnih od zloćudnih promjena. U slučaju sumnjivog nalaza dijagnostika se proširuje dopunskim metodama.
U našoj Poliklinici svakodnevno vršimo pregled jajnika ultrazvučnim uređajima s dodatkom obojenog doplera koji nam, osim o veličini tumora, govori i njegovom izgledu i patološkoj prokrvljenosti. Istom metodom pregleda uspješno se može analizirati i trup maternice, debljina njezine sluznice te patološka prokrvljenost.
4D ultrazvuk
Četverodimenzionalni ili “dinamičan” 3D ultrazvuk najnovija je generacija ultrazvučnih aparata vrlo visoke rezolucije i vrlo velikih mogućnosti. Za sada mu je primjena uglavnom u trudnica izmedju 21. i 28. tjedna trudnoće.
Analizira morfologiju lica, ekstremiteta, stopala i šaka te prati fiziologiju pokreta i mimiku ploda. Višestruko se povećava vjerojatnost preciznog utvrđivanja abnormalnosti razvoja ploda, osobito u rizičnim trudnoćama, kao i praćenje ponašanja i navika djeteta prije rođenja o čemu se do sada jako malo znalo.
Da bi se dobila adekvatna slika potrebno je osim stručnosti promatrača da budu zadovoljeni još neki parametri: stupanj gojaznosti trudnice, sijelo posteljice, položaj ploda. Ukoliko je većina parametara zadovoljena možemo dobiti adekvatnu sliku koju majka može ponijeti kući snimljenu na CD-u.
4D ultrazvuk omogućava roditeljima da svoje dijete bolje upoznaju i prije rođenja.
Tipizacija HPV-a
Dokazana je izravna povezanost raka vrata maternice i humanog papiloma virusa, tzv. HPV-a, osobito tipova visokog rizika 16 i 18. Danas zapravo vrijedi pravilo: nema raka vrata maternice bez infekcije HPV-om.
Za taj virus nema pravog lijeka, iako su veliki uspjesi postignuti primjenom vaginaleta interferona i u zadnje vrijeme pronalaskom cjepiva. Najugroženija skupina žena su adolescentice koje dolaze u dodir s virusom preko zaraženog partnera. Njihov nepripremljeni epitel vrata maternice reagira prvo upalom, a zatim se mijenja prema početnim stadijima raka.
Upravo upalne i druge abnormalne promjene na stanicama otkrivaju se Papa-testom i tako indirektno upućuju na prisutnost ove infekcije. Sam virus dokazuje se postupkom tzv. genotipizacije. U Poliklinici Eljuga osobitu pozornost posvećujemo valjanom uzimanju Papa testa i pravodobnoj primjeni tipizacije HPV-a kako bi se promjene otkrile u što ranijoj fazi, što ženi omogućuje poštedno, jednostavno i učinkovito liječenje.
Tipizacija klamidije trahomatis
I mnoge bakterijske infekcije čest su nalaz kod ginekološkog pregleda. Svaka od njih ima svoje specifičnosti, a posebno mjesto zauzima Klamidija trahomatis, bakterija koja se dijagnosticira uzimanjem brisa vrata maternice i kultiviranjem na hranjivoj podlozi.
Ova je infekcija u stalnom porastu, a pojavljuje se u sluznici maternice i jajovoda i čest je uzrok neplodnosti žene, izvanmaternične trudnoće. Uzročnik može biti i spontanih pobačaja i prijevremenih porođaja Stoga je izolacija ove bakterije sastavni dio obrade neplodnosti koju provodimo u našoj Poliklinici.
Oba partnera liječe se antibiotikom. Kontrolni cervikalni bris potrebno je uzeti tri tjedna nakon provedene terapije.
Hormonsko nadomjesno liječenje (HNL)
Menopauza je posljednje fiziološko krvarenje iz maternice. Dijagnoza se postavlja retrogradno nakon perioda od 6 do 12 mjeseci izostanka krvarenja. Prosječno se javlja između 45 i 50 godine života.
Klimakterij je životno razdoblje žene u kojem se postupno gasi te potpuno prestaje hormonska aktivnost jajnika. Postupno se javljaju i klimakterične tegobe zbog kojih se većina žena i javlja ginekologu.
Valovi vrućine i znojenja javljaju se u više od 75% žena te ozbiljno narušavaju kvalitetu života. Žena je emocionalno labilna, česte su promjene raspoloženja, tjeskoba i depresija. Koža postaje tanka, suha, nokti krhki. Suhoća rodnice uzrokuje bolne odnose, češće su recidivirajuće uroinfekcije. Kosti postaju krhke i lako lomljive, raste pojavnost infarkta i moždanog udara u žena.
Dužnost je svakog ginekologa da eventualno prevenira sve te promjene te da svaku ženu upozna s prednostima i nedostacima hormonskog nadomjesnog liječenja.
Test na trudnoću
Kod izostanka krvarenje od svega nekoliko dana, kada je još nemoguće trudnoću detektirati ultrazvukom, za potvrđivanje trudnoće koriste se test trake za urin koje reagiraju već na vrlo malu koncentraciju betaHCG - hormona trudnoće. Takav pozitivan test treba za nekoliko dana potvrditi ultrazvučnim pregledom kojim se potvrđuje intrauterina trudnoća tj. trudnoća u maternici jer test na trudnoću će biti pozitivan i u slučaju vanmaternične trudnoće.
Ultrazvuk rane i uznapredovale trudnoće
Prvi znakovi uredne intrauterine trudnoće ultrazvukom se mogu vidjeti već nakon kašnjenja krvarenja od svega tjedan dana. Tada se u materištu prikazuje tek gestacijska vrećica u kojoj se još ne vidi plod. Kontrolom nakon još tjedan dana treba se vidjeti zametak s pozitivnom cirkulacijom.
Redovitim ultrazvučnim pregledima prati se rast i razvoj ploda, količina plodnje vode te stanje posteljice. U tijeku uredne trudnoće, tj. trudnoće bez komplikacija preporuča se učiniti 4-5 ultrazvučnih pregleda.
Color Doppler vitalnih organa ploda
U slučaju komplikacija u trudnoći, zastoja rasta ploda, insuficijencije posteljice preporuča se učiniti obojeni dopler vitalnih organa ploda na temelju čijih vrijednosti se može utvrditi stupanj ugroženosti ploda, te prema tome eventualno ranije završiti trudnoću, bilo provokacijom poroda ili carskim rezom.
Ciljana biopsija s PHD-om
Patološki nalaz PAPA testa, CIN II i CIN III, nakon isključivanja i ev. liječenja bakterijske infekcije, zahtjeva daljnju obradu. Nakon prethodno učinjene kolposkopije, kojom lokaliziramo promjene, potrebno je učiniti ciljanu biopsiju i ekskohleaciju grlića maternice.
Zahvat se izvodi ambulantno uz prethodnu lokalnu analgeziju. Dobiveni materijal se šalje na patohistološku analizu, koja će potvrditi ili opovrgnuti nalaz PAPA testa te nam tako dati smjernice o daljnjem postupku. Ukoliko se zahvat adekvatno izvede, a promjene su lokalizirane, tada biopsija ima i svoju terapijsku vrijednost. Nakon biopsije potrebno je ponoviti nalaz PAPA testa za 2 mjeseca.
Frakcionirana kiretaža s PHD-om
Citološka i patohistološka analiza sluznice vrata i trupa maternice koja se dobije postupkom kiretaže posljednji je postupak koji nam govori o prisutnosti maligne bolesti u maternici, a koje također provodimo u našoj ustanovi. Naravno, uz sumnju na malignu bolest i drugi poremećaji i stanja kao što su nepravilna i obilna krvarenja, također su indikacija za ovaj dijagnostičko-terapijski postupak.
Ako sam zahvat nije i dostatna terapijska mjera koju možemo pružiti u okviru mogućnosti naše Poliklinike, pomoć pri nastavku liječenja u nekoj od bolničkih ustanova dio je naše trajne skrbi za svaku pacijenticu.